Rehabilitacija nakon ugradnje veštačkog kuka
Artroplastika kuka ili ugradnja veštačkog kuka je operacija koja podrazumeva zamenu istrošenog ili oštećenog dela zgloba kuka veštačkim materijalima (protezom). Operacija je uobičajeno potrebna ukoliko dođe do preloma ili nezgodne povrede kuka, ili ukoliko bol izazvan uznapredovalim upalnim procesima (tj. različitim tipovima artitisa) postane suviše jak.
Rehabilitacija nakon ugradnje veštačkog kuka počinje odmah po operaciji, a podrazumeva prilagođenu, intenzivnu fizikalnu terapiju u kombinaciji sa kineziterapijom.
Pažljivo planiran program rehabilitacije je od ključnog je značaja za vraćanje funkcionalnosti kuka i prevenciju imobilizacije, te pomaže pacijentu da se vrati svakodnevnim životnim aktivnostima.
Pročitajte tekst kako biste se detaljno informisali o ovoj vrsti rehabilitacije.
Šta su ciljevi rehabilitacije nakon ugradnje veštačkog kuka i kakav se ishod može očekivati?
Važno je napomenuti da je za uspešan oporavak pacijenta nakon ugradnje veštačkog kuka neophodna saradnja ortopeda-hirurga i fizioterapeuta.
Ciljevi rehabilitacije obuhvataju:
- Vraćanje normalne mobilnosti zgloba
- Jačanje zgloba i povezanih mišića
- Otklanjanje bola i otoka
- Poboljšanje cirkulacije i otklanjanje rizika stvaranja krvnog ugruška
- Ublažavanje oštećenja fizioloških funkcija organizma
- Osposobljavanje pacijenta za normalno funkcionisanje
- Unapređenje kvaliteta života
Rezultati uspešne rehabilitacije su bezbolan kuk, zdrav i kontrolisan hod, mogućnost vraćanja fizičkim aktivnostima, poboljšanje celokupnog psiho-fizičkog stanja pacijenta i povratak normalnom funkcionisanju.
Nakon završetka terapije, pacijent se edukuje o eventualnim životnim promenama koje ugradnja veštačkog kuka zahteva. Na primer, nakon totalne artroplastike (dakle, potpune zamene kuka), pacijenti ne bi trebalo da se bave fudbalom, rukometom, košarkom i sličnim kontaktnim sportovima. Fizičke aktivnosti koje ne opterećuju zglob kuka niti ga izlažu riziku udarca (poput plivanja) su i više nego poželjne.

Ipak, na konačan ishod rehabilitacije utiče niz faktora: vrsta i kvalitet akutnog lečenja, uspešnost operacije, stručnost ortopeda, fizijatra i fizioterapeuta, kvalitet njihove međusobne komunikacije i saradnje, kao i drugi faktori poput motivacije pacijenta, njegove demografije i zdravstvenog stanja. Ulogu igraju pol, starost, indeks telesne mase, i dr.
Koje faze obuhvata proces rehabilitacije nakon ugradnje veštačkog kuka?
Proces ugradnje kuka i osposobljavanje pacijenta za normalno funkcionisanje nakon operacije podrazumeva četiri faze:
- Preoperativni trening
- Ranu postoperativnu fazu
- Poznu postoperativnu fazu
- Povratak kući i nastavak fizikalne terapije
Preoperativni trening | U ovoj fazi, pacijent se upoznaje sa tehničkim svojstvima proteze i edukuje o tome koji se pokreti i radnje smeju, a koji ne smeju izvoditi nakon operacije (npr. obim fleksije kuka ne sme prelaziti 90 stepeni). Dakle, pacijent se u ovoj fazi informiše o prevenciji komplikacija kao što su plućna embolija, duboka venska tromboza, infekcija, iščašenje proteze, prelom butne kosti. |
Rana postoperativna faza (prva dva dana nakon operacije) | Pacijent je u stanju da ustane i napravi nekoliko koraka. U ležećem položaju, neophodno je postaviti tzv. abdukcioni jastuk između nogu. Ovaj jastuk stavlja se između butina i sa kaiševima je pričvršćen za noge. Njegova funkcija je da spreči iskakanje kuka iz zgloba. Rade se i vežbe disanja kako bi se drenirao sekret iz pluća i sprečile dalje zdravstvene komplikacije. Pored toga, u ovoj fazi se počinje sa laganim vežbama za gluteus i kvadriceps. |
Pozna postoperativna faza (nedelju dana nakon operacije) | Nastavlja se sa vežbama kuka koje se doziraju u skladu sa brzinom napredovanja. Pacijent se podstiče da što više aktivnosti obavlja samostalno.
Više informacija o samim vežbama možete pronaći dalje u tekstu. |
Period intenzivne fizikalne terapije (nakon otpuštanja iz bolnice) | Terapija se može odigravati u banji ili nekom drugom tipu rehabilitacionog centra ili u privatnoj ordinaciji, ili pak u kući pacijenta (ukoliko uslovi dozvoljavaju). U ovoj fazi, fokus je na povećavanju obima pokreta, daljem jačanju mišića i izdržljivosti, povećanju elastičnosti karlice i vežbanju koordinacije hoda. Cilj je da pacijent postane samostalan. Najčešće u roku od mesec dana, pacijent je u stanju da hoda bez štaka ili hodalice, te se tada uvode vežbe koje imaju za cilj da ojačaju kontrolu bočnog pokreta (npr. ulazak i izlazak iz automobila). |
Fizioterapeut je odgovoran da nadgleda stanje postoperativnog ožiljka (npr. da li postoji jak bol, otok ili crvenilo), kao i opšte stanje pacijenta. Prateći tempo napretka, fizioterapeut dozira vežbe zarad najboljih mogućih rezultata.
Koje konkretno vežbe i aktivnosti obuhvata rehabilitacija nakon ugradnje veštačkog kuka?
Tip i intenzitet vežbi propisuje fizioterapeut za svakog pacijenta ponaosob nakon analize lekarskog izveštaja i procene fizičkih i kognitivnih sposobnosti pacijenta. U najvećem broju slučajeva se u ranoj fazi rehabilitacije preporučuje 20-30 minuta izvođenja vežbi, dva do tri puta u toku jednog dana. Zarad najboljih rezultata, kombinuju se vežbe kineziterapije i fizikalne terapije.
Primeri vežbi u ranoj postoperativnoj fazi
U ranoj postoperativnoj fazi, rade se vežbe izometrijskog tipa, što znači da se izvode bez promene dužine mišića, kada je telo u statičkom položaju i zahteva napetost mišića bez ikakvog stvarnog pokreta. Ove vežbe su odlične za zadebljanje mišićnih vlakana, tj. za jačanje mišića. Osim toga, u ovoj fazi se uvode i različite kontrolisane vežbe mobilnosti u postelji, polučasovno sedenje na ivici kreveta i vežbe koje podstiču cirkulaciju te sprečavaju pojavu krvnog ugruška.
Primeri vežbi:
- Pomeranje stopala napred-nazad
- Rotacija stopala
- Savijanje noge u kolenu, pri čemu stopalo klizi po površini kreveta
- Kontrakcije mišića gluteusa
- Lagano pomeranje noge u stranu i nazad
- Kontakcije mišića kvadricepsa uz ispravljanje kolena
- Podizanje nogu u ležećem položaju
- Različite stojeće vežbe uz oslonac
Primeri vežbi u poznoj postoperativnoj fazi
U poznoj postoperativnoj fazi, pacijent počinje samostalno da hoda na kratkim distancama. Postepeno se uvode svakodnevne aktivnosti i vežbe se prilagođavaju progresivno.
Primeri vežbi:
- Lagano šetanje po ravnoj podlozi uz štake ili šetalicu (pacijentu se naznači koliko sme da se osloni na nogu, a nakon što noga dovoljno ojača - sledi šetanje uz pomoć štapa)
- Penjanje na stepenik i silaženje uz pomoć jedne štake
- Vežbe abdukcije, fleksije i ekstenzije kuka
- Vežbe u postelji, vežbe ustajanja iz postelje i premeštanja na stolicu
Primeri vežbi nakon otpuštanja iz bolnice
U fazi nakon otpuštanja iz bolnice, pacijent bi trebalo da je u dobrom stanju sa značajno poboljšanim obimom pokreta i da ne trpi nikakve bolove.
Primeri vežbi:
- Šetanje po ravnoj i neravnoj podlozi sa štapom ili bez pomagala
- Savladavanje nekoliko stepenika (penjanje i silaženje)
- Vežbe polučučnja
- Aktivno podizanje noge uvis
- Vežbe istezanja
Koliko traje proces rehabilitacije?
Trajanje oporavka nakon ugradnje veštačkog kuka je individualno. Oporavak započinje u bolnici, odmah nakon operacije.
U proseku je potrebno dan-dva da se osoba podigne na noge. Dežurni fizioterapeut pacijentu pokazuje osnovne vežbe za jačanje mišića kuka i objašnjava mu na koji način da se podigne u postelji, ustaje iz kreveta i bezbedno hoda.
Tipično je potrebno oko 1-2 meseca kako bi se pacijent mogao osloniti na noge bez pomagala, a oko 3-6 meseci da se vrati svakodnevnim aktivnostima. Proces rehabilitacije u nekim slučajevima traje i duže (nekad i preko godinu dana), u zavisnosti od starosne dobi, fizičke spreme pacijenta i drugih faktora.
Neki od pacijenata biraju da odmah nakon operacije započnu svoj oporavak u banji, gde provedu u proseku oko tri nedelje na intenzivnom rehabilitacionom tretmanu, dok se drugi opredeljuju za kućnu negu ili za posetu rehabilitacionih ustanova. U slučaju kućne nege, fizioterapeut dolazi najmanje tri puta nedeljno i u ovoj fazi je u fokusu edukacija pacijenta, kontrolisanje njegovog stanja i pružanje podrške pri izvođenju vežbi.
-
Ukoliko ste ugradili veštački kuk i tražite stručne fizioterapeute koji Vam mogu pomoći da se što je pre moguće vratite normalnom funkcionisanju, zakažite konsultacije u studiju Kinetix. Naši fizioterapeuti su obrazovani, posvećeni i brižni, te možete biti sigurni da ćete dobiti efikasan program rehabilitacije i samostalno stati na noge u najkraćem mogućem roku.
Da li ste znali?
Ugradnja veštačkih zglobova je sastavni deo ortopedske hirurgije već preko sedam decenija. Prva operacija ugradnje veštačkog kuka dogodila se 1940. godine. Iako je ovaj tip operacija kuka tipično rezervisan za starije generacije, sve se više usavršava i adolescentska artroplastika kuka.
Ranije su se artroplastike kuka odlagale do trenutka kada pacijent zađe u šestu deceniju života jer je to procenjena starosna dob u kojoj se može očekivati doživotna trajnost ugrađenog kuka.
Danas, čak i osobe mlađe od 20 godina se mogu operisati. Ukoliko kasnije u životu bude potrebna nova operacija kuka radi zamene materijala (tzv. reviziona artroplastika), postoje minimalno-invanzivne procedure za to, pa je dobit višestruko veća od rizika, a pacijentu se značajno poboljšava kvalitet života.
Starosna granica se pomerila pre svega zbog razvojnog poremećaja kuka koji se javlja u detinjstvu i vodi zglob ka degenerativnom oštećenju, te značajno ugrožava život mladih ljudi.